Iz muzeja nestala zlatna burma majke kralja Nikole



Zlatna burma velike vojvotkinje Stane Mirkove Petrović Njegoš, odnosno majke kralja Nikole, nije pronađena u Zbirci sitnog nakita i raznih medaljona, tokom projekta "Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore" 2013. godine u Narodnom muzeju.

To pokazuje i elaborat o revalorizaciji zbirke, koji je u Upravi za zaštitu kulturnih dobara zaveden pod brojem 02306-2016.U izjašnjenju Upravi za zaštitu kulturnih dobara, koje su 2016. godine potpisale aktuelna upravnica Muzeja kralja Nikole Tatjana Jović i bivša upravnica i članica tima za revalorizaciju Anđe Kapičić, takođe se potvrđuje manjak jednog predmeta iz Zbirke nakita i medaljona, ali bez pomena da je riječ o burmi Stane Mirkove Petrović Njegoš, piše Pobjeda.

Zbirka sitnog nakita i raznih medaljona, koja se čuva u Muzeju kralja Nikole, registrovana je kao kulturno dobro tokom 1962. i 1963. godine. Posjeduje istorijsku vrijednost jer je vezana za članove vladajuće dinastije Petrović Njegoš. Dokumentuje modu vremena u kojem su živjeli, pokazujući luksuz i raskoš u jednoj maloj državi.

Skupocjeni pokloni, koji su dobijani od prijateljski nastrojenih stranih državnika, pokazuju uvažavanje i blago naklonost politike koju su vodili prema Crnoj Gori.

"Posebno mjesto zauzimaju brojanice (37) i prsten, a nedostaje zlatna burma, koji su pripadali majci kralja Nikole, velikoj vojvotkinji Stani Mirkovoj Petrović Njegoš, pronađene prilikom ekshumacije groba, na dvorskom groblju ispred Cetinjskog manastira. Kulturno dobro nije cjelovito, jer nedostaje zlatna burma", saopštio je stručni tim u elaboratu.

Bivša direktorica Muzeja kralja Nikole Anđe Kapičić, koja je 2013. i 2014. godine bila u stručnom timu za revalorizaciju zbirke, kazala je za Pobjedu da se ne sjeća da je ikada ranije, odnosno prije 2013. godine, prijavljen nestanak zlatne burme majke kralja Nikole.



"Ja jesam dugo bila u Muzeju kralja Nikole, ali mi smo svi tamo imali svoje zbirke. Ja sam kao istoričarka umjetnosti dužila umjetničku zbirku. Kada sam postala rukovodilac, normalno da su te zbirke bile opet pod nadzorom kustosa. Ne sjećam se da mi je ikad ranije prijavljen manjak zlatne burme majke kralja Nikole. Ono što je falilo, nestajalo, mi smo prijavljivali miliciji, odnosno dolazila je milicija ako je neko nešto ukrao", rekla je Kapičić.

Stručni tim je u elaboratu ukazao da je školovanje crnogorskih princeza u Rusiji i njihovo prisustvo na evropskim dvorovima i zabavama bogatog plemstva, imalo uticaja na njihov stil odijevanja i ukrašavanja. Ovo se prije svega odnosilo na nakit, nastao u poznatim juvelirnicama širom Evrope. Napravljen od najplemenitijih metala, neobičnih formi, sofisticiran, odlikovao se elegancijom i originalnošću. Nažalost, manji skromniji dio njihovog nakita je danas u fondu Muzeja kralja Nikole.
Po svemu sudeći, prilikom napuštanja Crne Gore, 1916. godine, knjaginjice su sa sobom ponijele i svoje lične predmete ističe se u elaboratu. Dio zbirke nakita koji se danas čuva u Narodnom muzeju posjeduje umjetničke i estetske osobine, predmeti su rađeni od srebra i zlata, ukrašeni raznobojnim kamenčićima. Iz literature i dostupne arhivske građe spoznali smo da su i knjaginjice i snahe, prilikom obilježavanja raznih dinastičkih događaja, dobijale na dar vrijedne poklone (brazletne, prstene, lančiće, medaljone) od ruskih careva i turskog sultana ističe se u elaboratu. Najvredniji predmeti u zbirci su, prema navodima u elaboratu, zlatni džepni satovi sa inicijalima i posvetom, a najzanimljiviji ženski medaljoni i narukvice, različitih materijala i formi.

Upravnica Muzeja kralja Nikole Tatjana Jović nije odgovorila na pitanja Pobjede, već je u mejl poruci navela sljedeće: "Odgovor na Vaša pitanja dobićete nakon okončanja revizionog procesa fonda Muzeja kralja Nikole."

 Izvor: glassrpske.com


 






Komentara